Srpska prezimena u Gornjem Malovanu |
| Prezime | Zaseok | Slava | Porijeklo |
| Bajilo | Bajili | Sv. Velikomučenik Georgije - Đurđevdan | |
| Despinić | Despinići | Sv. Velikomučenik Georgije - Đurđevdan | Despinići su iz Zanogline prešli u Donji Malovan početkom 19. veka. Tu su Turci zbog krađe volova jednom njihovom pretku navukli goveđu kožu sa rogovima. Posle toga Despinići su se "raskopali" i jedni su otišli u Posavinu, a drugi su sredinom 19. veka došli u gornji Malovan. (Borivoje Milojević 1920. god.) |
| Ivaz | Ivazova dolina | Sv. Apostol i jevandjelist Marko - Markovdan | Ivazi (staro prezime Ljubojevići) doselili su se iz Glamoča u Donji Malovan početkom 19. veka. Njihov otac je bio u Donjem Malovanu knez i krio je hajduka Kalabu. Kad se to dozna, beg ga istuče i otera. On dođe "malo prije Austrije" u Gornji
Malovan, gde ga primi beg Kukavičić, brat bega Donjeg Malovana, za inat bratu. (Borivoje Milojević 1920. god.) |
| Mašić | Ćemalić | Sv. Velikomučenik Georgije - Đurđevdan | |
| Vavan | Vavanova Dolina | Sv. Apostol i jevandjelist Luka - Lučindan | Vavani (staro prezime Savani) poreklom su iz Hercegovine. Njihovi dedovi živeli su u Riliću i odatle su prešli ovamo u prvoj polovini 19. veka. (Borivoje Milojević 1920. god.) |
| Zjajić | Đajića kuće | Sv. Stefan Dečanski - Mratindan | Zjajići su poreklom iz Hercegovine, oni su ovde došli početkom 17. veka. Mišković je iz Prološca, kod Imotskog. Njihov praded se "ugovorio" u Đajiće početkom 19. veka. (Borivoje Milojević 1920. god.) |
Srpska prezimena u Donjem Malovanu |
| Prezime | Zaseok | Slava | Porijeklo |
| Duvnjak | Jovići, Janjkići, Kanlići, Dolina, Privija | Sv. Stefan Dečanski - Mratindan | Borivoje Milojević 1920. godine u svom radu naselja i poreklo stanovništva u posebnom radu je zapisao u Donjem Malovanu žive Duvnjaci u zaseocima Jovići, Janjkići, Kanlići Dolina i Privija. Svi slave Sv. Stefana Dečanskog – sv.Mratu 24. novembra.
Dr. Kosta Duvnjak u svojoj knjizi Hronika kupreškog sela Donji Malovan između ostalog govori i doseljavanju u Donji Malovan i kada su Duvnjaci u pitanju oko 1820. godine u Donji Malovan je doselio Bile Tvrtković sa svojom porodicom. Kada su se zaustavili iz jedne samarice je iskočio petao i zakukurikao. Bile je rekoao da je to dobar znak i da će se tu zadržati. Ne zna se koliko je čeljadi sa Bilom došlo i koloko je živine i drugim materijalnih dobara poneo, ali je sasvim izvesno da je pored Bile došlo makar 2-3 njegova bliža rođaka koji su kao i on ostvarili svoje potomstvo u Donjem Malovanu. Zbog kuge turski poreski popisivači dugo nisu zalazili u taj kraj i tek oko 1840. godine su se prvi put pojavili. Kada su popisivači došli, sve muške glave blagovremeno su se sklonile u šumu, a ostale su samo žene i deca. Na pitanje ko su i odakle su žene su samo odgovorile da su doši iz Duvna. Poreski popisivači su se vratili u Kupres i begu kazali da su na lokalitetu Donjeg Malovana naišli na nekoliko preplašenih porodica, samo žene sa decom i da kažu da su pre nekoliko godina došli iz Duvna. Tada je beg rekao „Zavedite ih u knjige, za sada, kao Duvnjake u okviru sela Malovan.
Predanje kaže da su Duvnjaci u Donjem Malovanu potomci Tvrtka Tvrtkovića Bosanskog Kralja (1421-1443) U Bosni postoje brojne porodice Duvnjaka i Tvrtkovića, ali su uglavnom katoličke i muslimanske vjeroispovjesti. Jedino u Šipovu, oko Sarajeva Livna i Glamoča postoje porodice Duvnjaka ali oni ne slave sv.Stefana Dečanskog –sv.Mratu. Neki podaci govore da Tvrtkovići imaju veze po ženskoj liniji sa Nemanjićima. Da li i Duvnjaci iz Donjeg Malovana imaju ostaje otvoreno pitanje. |
| Kanlić | Kanlići | Sv. Velikomučenik Georgije - Đurđevdan | Kako kaže dr. Duvnjak Кanlići su jedno od tri najbrojinja plemena koja su formirala Donji Malovan. O Kanićima je prvi pisao Borivoje Мilojević u radu o Donjem Мalovanu. Kanlići žive u zaseoku Kanlići i slave sv. Velikomučenika Georgija-Đurđevdan. Oni su se prezivali Petrovići i živeli su u Janju, selo Vračeti (sada Strojice). pobili neke buljubaše u Vitorogu i pobegli u okolinu Vrlike u Dalmaciji. U Donji Malovan su došli krajem 18. veka, kaže Milojević.
O poreklu Kanlića pisao je i Milenko Kumović, pored prepričavanja šta je Milojević rekao Kumović kaže da je to jedinstveno prezime na Kupreškom polju i pretpostavlja da je izvedeno iz nekog nadimka „Kane“. Međutim veća je verovatnoća da je to prezime iz turske reču „kanli“ što znači krv, a pošto su pobili neke buljubaše onda kombinacijom turske reči i najčešćeg srpskog završetka prezimena „ić“ došlo se do kanlić. Dr. Duvnjak kaže da ovu pretpostavku podržavaju i neki sadašnji Kanlići kao što je zarija Kanlić. Rodonačelnik današnjih Kanlića iz Donjeg М alovana je Lazo Petrović koji je sa svojom porodicom i nešto blaga došao iz sela Koljana kod Vrlike u Donji Malovan slično kao i Bile Tvrtković rodolačelnik Duvnjaka. Pred rat 1990. godine u Koljanima je živjeo jedan od potomaka Kanlića a zvao se Niko. |
| Kolonja | Dolina | Sv. Apostol i jevanđelist Marko - Markovdan | Borivoje Milojević u svom radu iz 1920. godine govori da Kolonje žive u Dolini, zaseoku Donjeg Malovana i da slave sv. Apostola i Еvanđelistu Marka 8. maja. Postoje podaci da su se prezivali Travari i Milkovići, o čemu je pisao Kumović citirajući Milojevića. Mada drugi podaci govoreda su iz Ravnih Kotara. Pred II svjetski rat bilo ih je 6 domaćinstava, a pred otadžbinski rat 5 domaćinstava. |
| Marić | Janjkići, Dolina, Privija | Sv. Velikomučenik Georgije - Đurđevdan, a preslužuju Sabor svetog Arhanđela Mihaila - Aranđelovdan | Marići su živeli u Glamoču, u Marića selu (uz Filipovića odžak). Neki njihov predak morao je Filipovićima kovati i na Božić i na Uskrs i na slavu. Kad im je Filipović "učinio zulum", oni su došli u Blagaj. Odatle je prešao njihov praded ovamo početkom 19. veka. Jedan Marić odselio se u Livno krajem 19. veka. (Borivoje Milojević 1920. god.) |
| Rađen | Jovići | Sv. Jovan Krstitelj - Jovanjdan | Dr. Duvnjak kaže da su bile tri porodice i slavile su sv. Jovana Krstitelja, živjeli su u zaseoku Jovića Kraj. Prema kolektivnom pamćenju sela, oni su se iz Dalmacije poslednji doselili i Malovan.
Prema kazivanju Rađen Mitra mlađeg njihov rodonačelnik je bio Ivan Raden a došao je u malovan iz Vrlike sa još jednim bratom koji je produžio dalje i nastanio se u Strojicama gdje i danas postoje stanovnici prezimena Rađen. Ona dalje ističe da je odamdesetih godina prošlog vijeka sakupa sa svojim komšijom Milanom Duvnjakom posolm bio u Vrlici i uvjerio se da je postoji prezime Rađen utome dalmatinskom selu. Vremenom se i kod članova istog domaćinstva prezime mijenjako tako da se jedni prezivaju Rađen a Drugi Rađan sve u tzavisnosti kako su ih činovnici upisivali u matične knjige. |
